Što treba znati o dijamantima
U svijetu ima jako velik broj različitih dragih kamena među kojima su najpoznatiji, najugledniji i najtraženiji upravo dijamanti. Ako kupujete nakit s dijamantima, dobro je poznavati nekoliko osnovnih karakteristika tih predivnih kamena.
U svijetu ima jako velik broj različitih dragih kamena među kojima su najpoznatiji, najugledniji i najtraženiji upravo dijamanti. Ako kupujete nakit s dijamantima, dobro je poznavati nekoliko osnovnih karakteristika tih predivnih kamena.
Dijamanti su najtvrđi među svi mineralima. O tome govori i njihovo ime koje potječe od grčke riječi adamas - nepobjediv. Nastali so prije više milijardi godina zbog ogromnog pritiska i temperature na dubini 120 km i više. Pomoću vulkanske aktivnosti došli su bliže površini. Prva (i skoro 3000 godina jedina) nalazišta dijamanata bila su Indiji. Tek 1725. godine su dijamanate našli u Brazilu. Krajem 19. stoljeća se broj nalazišta povećao jer su tada otkrivena i na jugu Afrike. Poznatih nalazišta ima i u Australiji - tamo su samo u 1997. godini iskopali više od 800 kg dijamanata (trećinu svjetske proizvodnje). Što se proizvodnje tiče, nalazišta ima i u Kongu, Bocvani, Rusiji, Južnoafričkoj Republici, Namibiji i Južnoj Americi.
Za nakit se koristi manje od petine dijamanata, preostali dio se namijeni za industriju. Zašto su dijamanti na nakitu tako posebni? Odlikuju ih optičke karakteristike poput visokog indeksa loma i disperzije svjetlosti. Dio vidljivog spektra svjetlosti reflektira se od površine dijamanta, dok drugi dio nastavlja put u kristal. Indeks loma je osnovno mjerilo kako se vidljiva svjetlost lomi na prijelazu iz zraka u kristal. Indeks loma dijamanta je vrlo visok – 2,414, i to mu daje prepoznatljivi visoki sjaj. Inače se različite valne duljine svjetlosti različito odbijaju i svaka ima svoj indeks loma. Razlika između indeksa loma crvene i plave svjetlosti se zove disperzija svjetlosti koja je vrlo visoka i kod dijamanata. Primjetimo ju kod brušenih dijamanata koji su inače bezbojni, ali reflektiraju dugine boje.
Čimbenici koji utječu na cijenu dijamanata:
Masa u karatima: Masa 1 karata je 0.200 grama. Jedan karat (ili 200 miligrama) predstavlja cjelinu 100 bodova – 0.75-karatni dijamant dakle znači ¾ karata. Ako je kamen učvršćen u nakit, njegovu masu možemo procijeniti na temelju premjera kamena.
Tip brušenja: Oblik i kvaliteta obrade brušenjem utječu ne samo na sjaj, lom i disperziju svjetlosti, već i na mijenjanje boja dijamanta kod rotacije. Osnova za idealan oblik dijamanta je brilijantni tip brušenja. Osim toga poznati su smaragdni, markizni, ovalni briljantni tip brušenja itd. Inače je namjera brušenja uvijek ista – iskoristiti što više mase brilijanta i u isto vrijeme očuvati što veću kvalitetu koja se pokazuje kroz sjaj dijamanta.
Čistoća: Nepravilnosti u strukturi kristala otkrivaju se na temelju uključenosti ostalih minerala u njima. Količina drugih minerala, uključenih u pojedinačnom dijamantu, određuje kvalitetu dijamanta i način obrade. Čistoća dijamanata određuje se s obzirom na broj uključenih minerala. To manje ima drugih minerala, veća je čistoća dijamanta, i obrnuto. Nepravilnosti najčešće nisu vidljive oku.
Boja: Dijamanti su najčešće bezbojni, ali mogu biti crveno, plavo, zeleno, žuto ili smeđe obojeni. Također mogu biti sivi ili crni (što znači da uključuju puno drugih minerala).
U ponudi zlatarne Aura i Karat nalazi se puno dijamantnog nakita. Poznati smo po brilijantnim zaručničkim i vjenčanim prstenima, dok u ponudi ima i brilijantnih naušnica, privjesaka, dakle svih vrsta nakita. Veličina brilijanata u redovnoj prodaji većinom varira od 0.01 karata do 0.30 karata.
Prema narudžbi također izrađujemo nakit s većim brilijantima koji su certificirani od strane uglednih gemoloških institucija GIA, IGI ili HRD. Za više informacija nam pišite na e-mail #EM#696f646c447f6a667c6878656d206f7a62703c607d#EM#.
